Srbija je usvojila Zakon o pravima pacijenata 2013. godine. U Zakonu o pravima pacijenata regulisano je pravo na pristanak (članovi 15-19). Pored Zakona o pravima pacijenata pristanak pacijenta na medicinske procedure kao deo medicinske dokumentacije definisan je u Zakonu o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva (član 14, stav 1, tačka 2, podtačka 23) koji se primenjuje od 2023. godine. U junu 2025. godine ministar zdravlja je doneo Pravilnik o bližim uslovima i načinu davanja pristanka na medicinsku proceduru.
In recent years, women worldwide have publicly reported experiencing obstetric violence in obstetric and gynaecology institutions (Ob-Gyn).
Numerous studies conducted by international organisations have confirmed that women have been subjected to abuse and inhuman and degrading treatment across various aspects of medical care provided in the context of the protection of their reproductive health. Obstetric violence became a subject of public attention in the Republic of Serbia at the beginning of 2022, which served as the basis for the preparation of the analysis entitled “Treatment of Women in Obstetric and Gynaecology Institutions.” The analysis indicates a systemic problem within obstetric and gynaecology institutions and concludes that the competent authorities should implement comprehensive measures to eliminate obstetric violence. The authors of the analysis are attorneys Marina Mijatović, Jelena Stanković, and Ivana Soković Krsmanović.
U poslednjih nekoliko godina žene širom sveta su se oglasile da trpe akušersko nasilje u ginekološko-akušerskim ustanovama. Brojna istraživanja međunarodnih organizacija potvrđuju da su žene izložene zlostavljanju i nehumanom i degradirajućem postupanju u svim sferama tokom zaštite svog reproduktivnog zdravlja. Akušersko nasilje se otvorilo kao tema u Republici Srbiji početkom 2022. godine što je bio osnov za izradu analize “Tretman žena u ginekološko-akušerskim ustanovama”. Analiza pokazuje da postoji sistemski problem u ginekološko-akušerskim ustanovama i da bi nadležni trebalo da sprovedu sveobuhvatne mere kako bi se akušersko nasilje eliminisalo. Autorke analize su advokatkine Marina Mijatović, Jelena Stanković i Ivana Soković Krsmanović.
Povrede prava ličnosti, kršenje pretpostavke nevinosti, iznošenje i pronošenje neistina, predstavljaju samo deo sudske prakse Višeg suda u Beogradu u parnicama koje se vode na osnovu Zakona i javnom informisanju i medijima. Broj parnica koji se vodi pred ovim sudom se ne smanjuje; broj medija koji krše odredbe zakona je sve veći, a broj onih koji kontinuirano krše prava pojedinaca zajemčena ovim zakonom je sve konstantniji. Analiza ima za cilj da ukaže da parnični postupci u tzv. „medijskim sporovima“ nisu delotvorni ni efikasni pravni mehanizmi, odnosno da ne ostvaruju cilj zbog kojeg su uvedeni.
Tabela sa podacima je dostupna ovde
